TJELESNI ODGOJ
Jedna od temeljnih vrijednosti čovjekova života je zdravlje. Zdravlje predstavlja osnovu i opšti uslov života. Tjelesni odgoj ima glavni cilj da sačuva zdravlje. Odgojni ideal kome se teži od postanka čovjeka ima potrebu svestranog i harmonijskog razvoja ličnosti. Odgojni ideal zahtjeva tjelesni odgoj kao temeljno odgojno područe baš zbog toga što se njime njeguju, razvijaju i unapređuju tjelesna konstitucija, psihofizičke sposobnosti i zdravlje kao bitne odlike ljudskog bića.
Zbog značaja tjelesnog odgoja za razvoj ličnosti i jačanje zdravlja potreba za njim javlja se još u antičko doba. Odgojni ideal u Ateni sastajao se u skladnom razvoju tjelesnih i intelektualnih sposobnosti, moralnih i estetskih svojstava. U srednjem vijeku tjelesni odgoj se njegovao kao sastavni dio viteškog odgoja. U doba humanizma i renesanse važan značaj ima tjelesni odgoj. Taj značaj isticali su mnogi humanisti: V.da Feltre, F. Rabelais i M. de Montaigne. Pedagoški klasici su jako cjenili ulogu tjelesnog odgoja u tjelesnom procesu. Prvi pedagog koji je uvrstio tjelesno vježbanje u odgojni sistem bio je J.A. Komensky.
Naše stoljeće karakteriše upotreba slobodnijih oblika tjelesnog odgoja kao što su igra i sportovi. Tjelesni odgoj izvodi se na otvorenom prostoru i igralištima. Povećava se broj časova tjelesnog odgoja i za njegovo izvođenje pripremaju se posebno osposobljeni stručnjaci za to. Veliki doprinos da tako bude dala je reformna pedagogija koja ističe odgojne domove i nastavu u prirodi. U savremenom odgoju tjelesni odgoj je jedan od bitnijih dijelova odgoja svestrane ličnosti.
Jedna od temeljnih vrijednosti čovjekova života je zdravlje. Zdravlje predstavlja osnovu i opšti uslov života. Tjelesni odgoj ima glavni cilj da sačuva zdravlje. Odgojni ideal kome se teži od postanka čovjeka ima potrebu svestranog i harmonijskog razvoja ličnosti. Odgojni ideal zahtjeva tjelesni odgoj kao temeljno odgojno područe baš zbog toga što se njime njeguju, razvijaju i unapređuju tjelesna konstitucija, psihofizičke sposobnosti i zdravlje kao bitne odlike ljudskog bića.
Zbog značaja tjelesnog odgoja za razvoj ličnosti i jačanje zdravlja potreba za njim javlja se još u antičko doba. Odgojni ideal u Ateni sastajao se u skladnom razvoju tjelesnih i intelektualnih sposobnosti, moralnih i estetskih svojstava. U srednjem vijeku tjelesni odgoj se njegovao kao sastavni dio viteškog odgoja. U doba humanizma i renesanse važan značaj ima tjelesni odgoj. Taj značaj isticali su mnogi humanisti: V.da Feltre, F. Rabelais i M. de Montaigne. Pedagoški klasici su jako cjenili ulogu tjelesnog odgoja u tjelesnom procesu. Prvi pedagog koji je uvrstio tjelesno vježbanje u odgojni sistem bio je J.A. Komensky.
Naše stoljeće karakteriše upotreba slobodnijih oblika tjelesnog odgoja kao što su igra i sportovi. Tjelesni odgoj izvodi se na otvorenom prostoru i igralištima. Povećava se broj časova tjelesnog odgoja i za njegovo izvođenje pripremaju se posebno osposobljeni stručnjaci za to. Veliki doprinos da tako bude dala je reformna pedagogija koja ističe odgojne domove i nastavu u prirodi. U savremenom odgoju tjelesni odgoj je jedan od bitnijih dijelova odgoja svestrane ličnosti.
- Zdravstveni zadatak,
- Fizički zadatak,
- Obrazovni zadatak,
- Estetski zadatak,
- Rekreativni zadatak i
- Moralni zadatak.
Tjelesni odgoj je usko povezan sa zdravstvenim koji se ogleda u sveukupnoj brizi za zdravlje mladih generacija i zdravlje uopšte. Zdravstveni zadatak tjelesnog odgoja ogleda se u sticanju higijenskih znanja i navika i u primjeni sredstava i mjera koje su neophodne za sprovođenje tjelesnog odgoja. Kada je riječ o tjelesnog odgoju mora se voditi računa da prostorije u kojima se obavlja tjelesni odgoj budu čiste, a igrališta uredna, sunčana i zračna. Bitna je i higijena i odjeće, obuće i sprava. Važna je uloga i tjelesnih vježbi pa se i tu treba sticati znanje o značaju bavljenja tjelesnim aktivnostima. Važno je obratiti pažnju i na pravilno korištenje prirodnih faktora: sunca, zraka i vode.
Sastavni dio sadržaja tjelesnog odgoja je i razvijanje smisla za lijepo i skladno putem tjelesnih pokreta i uočavanje, doživljavanje i stvaranje estetskih kvaliteta. Estetski zadatak se realizira kroz različite načine:
- Razvijanjem prirodnosti, skladnosti, ritmičnosti, gracioznosti i elastičnosti pokreta,
- Razvijanjem smisla za harmoničan razvoj tijela,
- Povezivanjem pokreta i muzike,
- Stvaranjem smisla za sklad boja i formiranja i
- Razvijanjem smisla za prirodne ljepote.
Tjelesno vježbanje je neophodno povezati sa muzikom kroz vježbe estetske gimnastike, narodnih kola, sportova kao što su umjetničko klizanje, vježbe na spravama itd.
Tjelesni odgoj ima važnu ulogu kao sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode. Ovaj odmor je neophodan svim radnim ljudima, ali i učenicima zbog dužeg zadržavanja u prostorijama. Za odmor se koriste svi oblici tjelesnog vježbanja koji ne zahtjevaju veće napore organizma kao što su: lagane igre, kupanje, šetanje u prirodi, planiranje, klizanje skijanje itd. Rekreativni zadatak tjelesnog odgoja ima važnu ulogu u organizaciji slobodnog vremena djece, mladih i odraslih osoba što može biti preventiva protiv pojave poremećaja u ponašanju djece i mladih.
Tjelesnim odgojem podstiče se oživljavanje pozitivnih crta temperamenta, pozitivnih crta karaktera kao što su: samostalnost u djelovanju, odlučnost, inicijativnost, istrajnost itd. Moralni zadak je posebno značajan za razvoj humanosti, kulture ponašanja, patriotizma itd. Tjelesno zdravlje i kondicija su važan faktor u odbrambenoj snazi zajednice jer samo zdravi i snažni ljudi mogu braniti njenu slobodu i nezavisnost.
Jedna od temeljnih vrijednosti čovjekova života je zdravlje. Zdravlje predstavlja osnovu i opšti uslov života. Tjelesni odgoj ima glavni cilj da sačuva zdravlje. Odgojni ideal kome se teži od postanka čovjeka ima potrebu svestranog i harmonijskog razvoja ličnosti. Odgojni ideal zahtjeva tjelesni odgoj kao temeljno odgojno područe baš zbog toga što se njime njeguju, razvijaju i unapređuju tjelesna konstitucija, psihofizičke sposobnosti i zdravlje kao bitne odlike ljudskog bića.
Zbog značaja tjelesnog odgoja za razvoj ličnosti i jačanje zdravlja potreba za njim javlja se još u antičko doba. Odgojni ideal u Ateni sastajao se u skladnom razvoju tjelesnih i intelektualnih sposobnosti, moralnih i estetskih svojstava. U srednjem vijeku tjelesni odgoj se njegovao kao sastavni dio viteškog odgoja. U doba humanizma i renesanse važan značaj ima tjelesni odgoj. Taj značaj isticali su mnogi humanisti: V.da Feltre, F. Rabelais i M. de Montaigne. Pedagoški klasici su jako cjenili ulogu tjelesnog odgoja u tjelesnom procesu. Prvi pedagog koji je uvrstio tjelesno vježbanje u odgojni sistem bio je J.A. Komensky.
Naše stoljeće karakteriše upotreba slobodnijih oblika tjelesnog odgoja kao što su igra i sportovi. Tjelesni odgoj izvodi se na otvorenom prostoru i igralištima. Povećava se broj časova tjelesnog odgoja i za njegovo izvođenje pripremaju se posebno osposobljeni stručnjaci za to. Veliki doprinos da tako bude dala je reformna pedagogija koja ističe odgojne domove i nastavu u prirodi. U savremenom odgoju tjelesni odgoj je jedan od bitnijih dijelova odgoja svestrane ličnosti.
Jedna od temeljnih vrijednosti čovjekova života je zdravlje. Zdravlje predstavlja osnovu i opšti uslov života. Tjelesni odgoj ima glavni cilj da sačuva zdravlje. Odgojni ideal kome se teži od postanka čovjeka ima potrebu svestranog i harmonijskog razvoja ličnosti. Odgojni ideal zahtjeva tjelesni odgoj kao temeljno odgojno područe baš zbog toga što se njime njeguju, razvijaju i unapređuju tjelesna konstitucija, psihofizičke sposobnosti i zdravlje kao bitne odlike ljudskog bića.
Zbog značaja tjelesnog odgoja za razvoj ličnosti i jačanje zdravlja potreba za njim javlja se još u antičko doba. Odgojni ideal u Ateni sastajao se u skladnom razvoju tjelesnih i intelektualnih sposobnosti, moralnih i estetskih svojstava. U srednjem vijeku tjelesni odgoj se njegovao kao sastavni dio viteškog odgoja. U doba humanizma i renesanse važan značaj ima tjelesni odgoj. Taj značaj isticali su mnogi humanisti: V.da Feltre, F. Rabelais i M. de Montaigne. Pedagoški klasici su jako cjenili ulogu tjelesnog odgoja u tjelesnom procesu. Prvi pedagog koji je uvrstio tjelesno vježbanje u odgojni sistem bio je J.A. Komensky.
Naše stoljeće karakteriše upotreba slobodnijih oblika tjelesnog odgoja kao što su igra i sportovi. Tjelesni odgoj izvodi se na otvorenom prostoru i igralištima. Povećava se broj časova tjelesnog odgoja i za njegovo izvođenje pripremaju se posebno osposobljeni stručnjaci za to. Veliki doprinos da tako bude dala je reformna pedagogija koja ističe odgojne domove i nastavu u prirodi. U savremenom odgoju tjelesni odgoj je jedan od bitnijih dijelova odgoja svestrane ličnosti.
2. ZADACI TJELESNOG ODGOJA
Iz cilja i značaja tjelesnog odgoja proizilaze i njegovi zadaci. U zadatke tjelesnog odogja svrstavamo:- Zdravstveni zadatak,
- Fizički zadatak,
- Obrazovni zadatak,
- Estetski zadatak,
- Rekreativni zadatak i
- Moralni zadatak.
2.1. Zdravstevni zadatak
2.2. Fizički zadatak
Fizički zadatak tjelesnog odgoja podrazumjeva unapređenje fizičkog rasta i razvoja mladih. Tjelesnim vježbama treba uticati na pravilan rast i rad organizma, na jačanje njegove otpornosti i stvaranje što boljih uslova za rast. Fizički odgoj poboljšava opšte funkcionalne sposobnosti organa za kretanje, disanje, krvotok i živčani sistem.2.3. Obrazovni zadatak
Obrazovni zadatak ogleda se u razvijanju pokretljivosti, motoričke sposobnosti. Koordinacije i ekonomičnosti pokreta, bezine, snage i izdržljivosti. Pod obrazovnim zadatkom se podrazumjeva sticanje znanja o mjestu i ulozi tjlesnog odgoja u ljudskom životu, a misli se i na društvenu i pedagošku ulogu tjelesnog odgoja.
2.4. Estetski zadatak
Sastavni dio sadržaja tjelesnog odgoja je i razvijanje smisla za lijepo i skladno putem tjelesnih pokreta i uočavanje, doživljavanje i stvaranje estetskih kvaliteta. Estetski zadatak se realizira kroz različite načine:- Razvijanjem prirodnosti, skladnosti, ritmičnosti, gracioznosti i elastičnosti pokreta,
- Razvijanjem smisla za harmoničan razvoj tijela,
- Povezivanjem pokreta i muzike,
- Stvaranjem smisla za sklad boja i formiranja i
- Razvijanjem smisla za prirodne ljepote.
Tjelesno vježbanje je neophodno povezati sa muzikom kroz vježbe estetske gimnastike, narodnih kola, sportova kao što su umjetničko klizanje, vježbe na spravama itd.
2.5. Rekreativni zadatak
2.6. Moralni zadatak
Moralni zadatak u tjelesnom odgoju ima zadatak da razvija moralne, karakterne i voljne osobine ličnosti. Tjelesni odgoj doprinosi obogaćivanju emocionalnog života i etičkih vrijednosti. Tjelesno vježbanje prate pozitivne emocije: zadovoljstvo, veselost, vedrina i radosti pa ih treba i dalje podsticati i njegovati. Negativne emocije kao što su: nezadovoljstvo, žalost, zavist, ljutnja i mržnja, treba potiskivati i odstranjivati.Tjelesnim odgojem podstiče se oživljavanje pozitivnih crta temperamenta, pozitivnih crta karaktera kao što su: samostalnost u djelovanju, odlučnost, inicijativnost, istrajnost itd. Moralni zadak je posebno značajan za razvoj humanosti, kulture ponašanja, patriotizma itd. Tjelesno zdravlje i kondicija su važan faktor u odbrambenoj snazi zajednice jer samo zdravi i snažni ljudi mogu braniti njenu slobodu i nezavisnost.
Dobar ali moj je bolji
OdgovoriIzbriši